Humac, 8. lipnja 2009. (Vicepostulatura) – Hercegovačka franjevačka provincija nikada nije prestala tragati za svjedočenjima o okolnostima pogubljenja i posmrtnim ostatcima svojih pobijenih članova. Činila je to i u komunističko vrijeme, pa makar noću pred nosom milicije, kao što je bilo u slučaju fra Maksimilijana Jurčića. Zahvaljujući tome u posljednje vrijeme identificirana su četvorica hercegovačkih franjevaca. Najprije je identificiran fra Melhior Prlić (30. prosinca 2005.), nakon njega identificirani su fra Zdenko Zubac (27. listopada 2006.) i fra Julijan Kožul (15. siječnja 2007.). Posljednji identificirani je fra Maksimilijan Jurčić (27. travnja 2009.).
           Evo njegova kratkog životopisa. Rođen je 9. listopada 1913. u Ružićima. Roditelji su mu: Jozo i Matija r. Ćorluka. Franjevački habit obukao je 29. lipnja 1932. na Humcu. Vječne zavjete položio je 2. srpnja 1936. u Mostaru, a za svećenika je zaređen, također u Mostaru, 2. srpnja 1936. Kad su ga komunisti uhitili 28. siječnja 1945., službovao je kao pomoćnik učitelja novaka i župni vikar na Humcu. Najprije je bio zatvoren u tamnici u Ljubuškom, a onda je, prilikom bijega komunističke vojske pred braniteljima Širokog Brijega, zajedno s 40-ak civila odveden prema Vrgorcu gdje su svi poubijani na 2 različita mjesta.
           Fra Maksimilijana Jurčića komunisti su ubili s još 5-oricom, najvjerojatnije civila. Po trojicu su ih pokopali u 2 škrape, na lokaciji Belića gumno, lijevo i desno od puta koji vodi prema vrgoračkom polju i selu Kotezi. Vrgorčani su čuvali uspomenu na njihovo pogubljenje i zahvaljujući živoj svjedokinji M. E., koja je to prenijela i na svoje potomstvo, uspjelo se doći do mjesta gdje bi vrijedilo početi istraživati njihova posljednja počivališta. Vlasnici zemljišta nisu imali ništa protiv pa su radovi započeli 11. listopada 2008. U ime Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« (Vicepostulatura), na čijem je čelu vicepostulator fra Miljenko Stojić, vodio ih je član povjerenstva Vicepostulature za istraživanje i prikupljanje građe fra Ante Marić, koji je inače vodio i iskapanje drugih pogubljenih franjevaca. Ispred Odjela za patologiju i sudsku medicinu KB Split (Patologija) stručni dio otkapanja vodila je Marija Definis Gojanović. Pomagao je i arheolog Tihomir Glavaš. Svojim sudjelovanjem u otkapanju doprinijeli su i mjesni župnik fra Petar Vrljičak, gradonačelnik Boris Matković, ravnatelj policije Ivan Kalajžić te sudac Stanko Grbavac. O svemu je opširno izvijestio portal Vicepostulature www.pobijeni.info. Nakon što su 17. listopada završeni radovi tijela su prenesena na Patologiju u Split. Budući da su kosti bile previše trošne, postupak identifikacije zahtijevao je mnogo više vremena nego inače.
           Svakako treba spomenuti da su sve nabrojane identifikacije obavljene na Patologiji u Splitu. Učinili su to Marija Definis-Gojanović, Davorka Sutlović i njihovi suradnici. Postupak identifikacije pobijenih hercegovačkih franjevaca dotični su obradili u stručnom članku i objavili u poznatom stručnom časopisu Croatian medical journal, a i u knjizi koju je uredio fra Ante Marić Tragom ubijenih hercegovačkih franjevaca. Članak je pobrao najviše stručne ocjene i ušao kao nastavno gradivo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Inače, identifikacija fra Melhiora Prlića (30. prosinca 2005.) prva je identifikacija Patologije u Splitu, odnosno na prostorima bivše Jugoslavije, posmrtnih ostataka nekoga iz vremena II. svjetskog rata te je to početak današnjeg studija forenzike na Sveučilištu u Splitu. Stoga ne stoji tvrdnja koja se ovih dana pojavila u nekim javnim glasilima da je to identifikacija 5 žrtava II. svjetskog rata pronađenih u masovnoj grobnici u Škofjoj Loki u Sloveniji.
           Posmrtni ostatci fra Maksimilijana Jurčića bit će pokopani u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, a ostatci do sada neidentificiranih civila na mjesnom groblju u Vrgorcu. Točan nadnevak pokopa ovisi o brzini sređivanja potrebne dokumentacije i nekih drugih pripremnih radnji.
           Ovo je početak iskapanja masovnih grobnica u Vrgorcu. Na Novom groblju nalazi se jedna velika masovna grobnica s 40-ak civila dovedenih iz ljubuške tamnice. Nadamo se da će se vrgoračke i ljubuške društvene vlasti što prije složiti oko početka iskapanja te odrediti gdje se može dati krv za uzimanje DNK uzorka u svrhu uspoređivanja s DNK uzorkom otkopanih iz masovne grobnice. Vicepostulaturi se već prijavilo dosta osoba iz Hercegovine koje traže svoje najmilije pobijene u II. svjetskom ratu na području Vrgorca.