• Naslovnica
  • Uvod
  • Pobijeni
  • Odjek u puku
  • Povijesne
    okolnosti
  • Pronađeni
    predmeti
  • Događanja
  • Izdavaštvo
  • Stručna djela
  • Zaglavlje
  •  
    Subota, 24. kolovoza 2019. |
     
    Prethodne vijesti
     
     
    Široki Brijeg, 22. kolovoza 2019. (
     
     
     
     
    Bile, 19. kolovoza 2019. (Ivana Karačić) – Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i...
     
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 22. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 16. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Ovih dana u listu Hrvatsko slovo i na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 9. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 5. srpnja 2019. (Vicepostulatura) – U ožujku ove godine nastavljeni su radovi na obnovi ratnog skloništa. Na...
     
     
     
     
     
    – Kočerin: Spomen-ploča ubijenim fratrima i vjernom puku
     
     
     
     
    ZLOČIN NAD ŠIROKOBRIJEŠKIM FRANJEVCIMA DOGODIO SE U ZONI POSTROJBE KOJOJ JE PRIPADALA I MILKA PLANINC
     
    Utorak, 26. siječnja 2010. | čitanja: 5103
    Pošalji članak e-poštom    Ispiši članak
     
     
    Milka Planinc u partizanskim danima

    Posušje, 26. siječnja 2010. (Ante Božić / poskok.info) – S apsolutnom se sigurnošću može ustvrditi kako su dvanaestorica širokobrijeških franjevaca pobijena i spaljena 7. veljače 1945. u zoni odgovornosti 11. dalmatinske brigade. Riječ je o postrojbi koja se uz spomenuti zločin na Širokom Brijegu u nekolicini svjedočenja proziva i kao odgovorna za zločine na Kočevskom Rogu.

    Sudeći prema izvorima citiranim na http://11brigada.blog.hr/ u sastavu ove brigade djelovali su Milka Malada (Planinc), Jerko i Stjepan Nobilo, Vuk Anđelinović (ujak Vesne Pusić), Albert Štambuk, Salamon Finci, Srećko Freundlich, Emil Goldstein, Branko Kadijević (brat Veljka Kadijevića), Adolf Dragičević (danas ugledni akademik i član HNS-a), Vojtjeh Ostojić, Jozo Bajić i mnogi drugi čija su prezimena identična prezimenima mnogih današnjih hrvatskih političara.

    Podrobnosti, kao i imena počinitelja ovog zločina, na žalost, ni danas nisu rasvijetljeni. Međutim, svakim danom mozaik se sve više slaže. Tako je ovih dana na spomenutom blogu objavljen i plan napada 11. dalmatinske brigade na Široki Brijeg, kao i dobar dio tadašnje zapovjedne strukture ove postrojbe. Imena počinitelja ovog zločina naravno nisu izrijekom spomenuta. Međutim, pozornom analizom plana napada na samostan i objavljenog dijela zapovjedne strukture ove postrojbe jednostavno se dolazi do zaključka gdje se tko od spomenutih nalazio u tim trenutcima.

    Naravno, spomenuta istraživanja svakako treba nastaviti te napokon doznati istinu o svakom ovom detalju. Utvrđivanje svih činjenica znatno otežava nedostatak dokumentacije, iako se nedvojbeno zna gdje se nalazi pismohrana ove postrojbe. Operativni dnevnik 11. dalmatinske brigade nalazi se u Arhivu Vojnoistorijskog instituta u Beogradu i nosi oznaku K.1101A, br. reg. 28-1/11. Operativni dnevnici II. i III. bataljuna ove brigade također su u Vojnoistorijskom institutu u Beogradu i nose oznaku K.1101A, br. reg. 1-23/14. Kad bi ova problematika zanimala današnje hrvatske moćnike, ne bi bio problem doći do spomenute građe. Drugi dio pismohrana dostupan je i nalazi se u Republici Hrvatskoj. Dio tog dostupnog gradiva nalazi se u Institutu za historiju radničkog pokreta Dalmacije u Splitu. Treći dio zacijelo treba tražiti kod privatnih osoba. Među njima svakako moramo spomenuti dvojicu profesionalnih partizanskih povjesničara: Nikolu Anića, autora knjige Povijest Osmog korpusa i Slavka Družijanića, koautora knjige 11. dalmatinska udarna brigada. Koliko je poznato, obadvojica su i danas živa i bilo bi dobro da dokumentaciju kojom raspolažu podijele sa širom društvenom zajednicom.

    Ukoliko bi se dio spomenute dokumentacije sakupio na jedno mjesto te učinio dostupnim, zacijelo bi to urodilo određenim brojem znanstvenih radova na ovu temu, što bi bacilo jedno sasvim drugo svjetlo na hrvatsku povijest 20. stoljeća. Međutim, očito je da upravo zbog ovih razloga, ali i mogućnosti procesuiranja, određena središta političke moći takvu mogućnost uporno opstruiraju.

     
     
     
     
     
    Komentari na članak:
     
    Stipe (Utorak, 09. veljače 2010.)
    Poštovani moram Vas ispraviti: nije Branko nego Miro Kadijević. Pozdrav
     
     
    Napišite komentar:
     
    Vaše ime:
    (obavezno)
    Vaša e-adresa:
    (obavezno)
    Komentar:
    Unesite riječ "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
     
    Google Translate
    Google-Translate-English Google-Translate-Deutsch Google-Translate-Italiano Google-Translate-Espanyol Google-Translate-Francais Google-Translate-Polski
     
    Powered by
     
    Vezane vijesti
     
     
    Utorak, 09. listopada 2007. | čitanja: 4516
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
    Petak, 19. veljače 2010. | čitanja: 2250
     
     
     
    Utorak, 30. studenoga 2010. | čitanja: 2629
     
     
     
    Srijeda, 02. veljače 2011. | čitanja: 3490
     
     
     
    Nedjelja, 06. veljače 2011. | čitanja: 2553
     
     
     
     
     
    Ponedjeljak, 09. svibnja 2011. | čitanja: 3051
     
     
     
    Utorak, 10. svibnja 2011. | čitanja: 2169
     
     
    Najave
     
     
    14/09/2019. | 10.30
    Mjesto: Zrin