• Naslovnica
  • Uvod
  • Pobijeni
  • Odjek u puku
  • Povijesne
    okolnosti
  • Pronađeni
    predmeti
  • Događanja
  • Izdavaštvo
  • Stručna djela
  • Zaglavlje
  •  
    Nedjelja, 15. rujna 2019. |
     
    Prethodne vijesti
     
     
    Bile, 24. kolovoza 2019. (FENA) – Europski dan sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, pod pokroviteljstvom...
     
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 22. kolovoza 2019. (
     
     
     
     
    Bile, 19. kolovoza 2019. (Ivana Karačić) – Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i...
     
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 22. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 16. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Ovih dana u listu Hrvatsko slovo i na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 9. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 5. srpnja 2019. (Vicepostulatura) – U ožujku ove godine nastavljeni su radovi na obnovi ratnog skloništa. Na...
     
     
     
     
    IVO I STARI HRAST
     
    Ponedjeljak, 19. travnja 2010. | čitanja: 2914
    Pošalji članak e-poštom    Ispiši članak
     
     

    Zagreb, 19. travnja 2010. (Ilija Zovko / hrsvijet.net) – Pojašnjavajući svoju izjavu, izrečenu u Parlamentu BiH, aktualni hrvatski predsjednik Ivo Josipović, praćen smiješkom svog srbijanskog kolege Borisa Tadića, tijekom posjeta Mađarskoj otišao je tako daleko da je Republiku Hrvatsku okvalificirao glavnim krivcem za ratna stradanja hrvatskog naroda u BiH. »Da je ta politika išta vrijedila, broj Hrvata u BiH ne bi bio gotovo prepolovljen u odnosu na predratno vrijeme«, doslovce je izjavio aktualni hrvatski predsjednik. Ovom izjavom, koja u Republici Hrvatskoj nije naišla na značajniji odjek, Ivo je Josipović nastavio svoju ranije započetu misiju perfidnog krivotvorenja povijesnih činjenica.

    Širenjem ovakvih suludih teza Ivo Josipović se, po uzoru na svoga prethodnika, pokušava putem medija obračunati s političkom ostavštinom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Znajući dobro da je temeljna politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika, zapravo, neovisna i suverena Republika Hrvatska, onda se kao prioritetni cilj ovakve Josipovićeve politike pokazuje njegov osobni obračun s državom na čijem se čelu nalazi.

    Možda će se nekome ove riječi učiniti odveć snažnima i neargumentiranima, međutim kako drukčije tumačiti nakane političke persone koja negira sve političke vrijednosti koje su dovele do stvaranja države koju on osobno danas u svijetu predstavlja?

    Kako drukčije protumačiti Josipovićevo negiranje velikosrpske agresije na hrvatski narod u BiH u razdoblju 1992. – 1995.?

    Kako valjano protumačiti Josipovićeve pokušaje negiranja agresije militantnih bošnjačkih krugova na prostore središnje Bosne i doline Neretve, počinjene u razdoblju 1993. i 1994.?

    Kako drukčije protumačiti Josipovićeve »nesmotrene« pokušaje produbljivanja starih teza, kao i nametanje novih, o kolektivnoj krivnji hrvatskog naroda?

    Kako drukčije protumačiti Josipovićevo negiranje odsudnih bitaka koje su pripadnici HVO-a vodili u dolini Neretve i Livanjskom polju u proljeće 1992., čime je uspješno obranjen krajnji jug Republike Hrvatske, ali i opstojnost i državnost BiH, u bilo kakvom obliku?

    Ostatak članka pročitajte ili na stranicama portala ili u pdf-u.

     
     
     
     
     
    Komentari na članak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napišite komentar:
     
    Vaše ime:
    (obavezno)
    Vaša e-adresa:
    (obavezno)
    Komentar:
    Unesite riječ "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
     
    Google Translate
    Google-Translate-English Google-Translate-Deutsch Google-Translate-Italiano Google-Translate-Espanyol Google-Translate-Francais Google-Translate-Polski
     
    Powered by
     
    Vezane vijesti
     
     
    Srijeda, 10. ožujka 2010. | čitanja: 3157
     
     
     
    Ponedjeljak, 19. travnja 2010. | čitanja: 2914
     
     
     
     
     
    Srijeda, 19. svibnja 2010. | čitanja: 2297
     
     
     
    Utorak, 25. svibnja 2010. | čitanja: 3466
     
     
     
    Utorak, 25. svibnja 2010. | čitanja: 2459
     
     
     
    Srijeda, 26. svibnja 2010. | čitanja: 2711
     
     
     
    Ponedjeljak, 31. svibnja 2010. | čitanja: 2787
     
     
     
    Četvrtak, 27. svibnja 2010. | čitanja: 2602
     
     
     
    Petak, 28. svibnja 2010. | čitanja: 2744
     
     
     
    Utorak, 01. lipnja 2010. | čitanja: 3868
     
     
     
    Srijeda, 02. lipnja 2010. | čitanja: 2439
     
     
    Najave