Široki Brijeg, 10. siječnja 2012. (hrsvijet.net) – Zoran Milanović je prije nekoliko dana u javnost poslao poruku kako će posjet BiH biti jedan od njegovih prvih vanjskopolitičkih poteza. Ništa čudno, reći će mnogi. Riječ je o državi s kojom Republika Hrvatska ima iznimno dugu granicu a tamo živi i vrlo brojna hrvatska zajednica o kojoj je Republika Hrvatska, sukladno važećem ustavu, dužna voditi računa.

Novoizabrani hrvatski premijer najavio je kako će u sklopu posjeta BiH obići Sarajevo, Srebrenicu, Mostar i Široki Brijeg. To je sasvim drukčija poruka od one koju je tijekom nastupnog posjeta BiH odaslao Ivo Josipović. Prašina koju je tom prigodom, tijekom posjeta Sarajevu i Ahmićima, uskovitlao Josipović nije naime naišla na razumijevanje kod većine hrvatskog naroda. Poglavito su kritikama bile izložene njegove tadašnje izjave o »pogreškama hrvatske politike«, što je u sarajevskim velikobošnjačkim krugovima protumačeno kao službeno priznanje o hrvatskoj agresiji na BiH.

Za razliku od Josipovića, Milanović je puno bolje odabrao mjesta koja će posjetiti tijekom svog nastupnog posjeta, smatraju analitičari, dodajući kako za razliku od svih svojih prethodnika, izuzev Franje Tuđmana, bosansko-hercegovačkim Hrvatima odašilje poruku nade i prijateljstva.

Međutim, Milanovićev posjet Širokom Brijegu, kultnom mjestu stradanja hercegovačkih franjevaca i tamošnjeg puka, otvara i jedno pitanje. Riječ je o isprici za spomenute komunističke zločine, koji su se u veljači 1945. dogodili na Širokom Brijegu i zapadnoj Hercegovini, koja je u to vrijeme bila u zoni odgovornosti VIII. dalmatinskog korpusa, što je nepobitna povijesna činjenica.

Uz kazano, činjenica je također da je čitav tijek te operacije osobno nadgledao Vicko Krstulović, u to vrijeme visokopozicionirani dužnosnik KPH, pa se stoga otvara pitanje treba li se Milanović, koji je na čelu stranke pravne sljednice te iste partije, javno na tom mjestu ispričati za zločine.

...

Za komentar smo također zamolili i fra Miljenka Stojića, vicepostulatora postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« i kolumnistu HRsvijeta.

Cjelokupan članak moguće je pročitati na stranicama portala hrsvijet.net ili u pdf-u.