• Naslovnica
  • Uvod
  • Pobijeni
  • Odjek u puku
  • Povijesne
    okolnosti
  • Pronađeni
    predmeti
  • Događanja
  • Izdavaštvo
  • Stručna djela
  • Zaglavlje
  •  
    Subota, 24. kolovoza 2019. |
     
    Prethodne vijesti
     
     
    Široki Brijeg, 22. kolovoza 2019. (
     
     
     
     
    Bile, 19. kolovoza 2019. (Ivana Karačić) – Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i...
     
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 22. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 16. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Ovih dana u listu Hrvatsko slovo i na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 9. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 5. srpnja 2019. (Vicepostulatura) – U ožujku ove godine nastavljeni su radovi na obnovi ratnog skloništa. Na...
     
     
     
     
     
    – Kočerin: Spomen-ploča ubijenim fratrima i vjernom puku
     
     
     
     
    PREKINUTI ŠUTNJU O KOMUNISTIČKIM ZLOČINIMA
     
    Subota, 15. studenoga 2008. | čitanja: 3336
    Pošalji članak e-poštom    Ispiši članak
     
     

    Rijeka, 15. studenoga 2008. (IKA) – Katoličke udruge Riječke nadbiskupije okupljene na polugodišnjoj skupštini danas su u Nadbiskupskom domu u Rijeci javnosti uputile poruku kojom žele pridonijeti izgradnji zajedništva građana Hrvatske u prihvaćanju prošlosti o kojoj se 50 godina šutjelo. Predavanjem gospićko-senjskog biskupa dr. Mile Bogovića članovi udruga prisjetili su se svećenika stradalih u II. svjetskom ratu i poraću na prostorima današnje Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije. Poseban osvrt na riječkog stradalnika, svećenika sa Sušaka Martina Bubnja, dao je novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković. Nadbiskupov povjerenik za udruge dr. Đuro Puškarić istaknuo je kako se ovim prisjećanjem želi osvijetliti spomen na one koji su bili nepravedno osuđeni te iz istine o prošlosti crpiti snagu za budućnost.

    U zaključcima susreta ističe se kako katoličke Udruge time žele doprinijeti zatvaranju te stranice povijesti. Smatraju da je, nakon što se pola stoljeća povijest pisala pristrano i nepotpuno, jedino iznošenjem i prihvaćanjem istine moguće pogledati u budućnost i zaključiti teme iz prošlosti. Na skupu je istaknuto da se prisjećanjem na svećenike žrtve komunizma ne poriču nevine žrtve stradale od ruke onih koju su za sebe govorili da su Hrvati i katolici.

    »Udruge očekuju da priznanje nevinim žrtvama odaju i drugi, posebno oni koji još uvijek ne žele prihvatiti neke povijesne činjenice. Ako već nemaju snage za pokajanje, neka barem imaju za šutnju i prihvaćanje. Članovi katoličkih udruga žele ovim susretom doprinijeti da u Europsku zajednicu naroda uđemo kao narod svjestan svoje slavne prošlosti, ali i učinjenih pogrješaka«, navodi se u zaključcima susreta.

    Biskup Bogović istaknuo je da najveću poteškoću za suvremene povjesničare predstavlja pronalaženje vjerodostojnih dokumenata tog vremena. »Naši su arhivi puni građe koju je pisala UDBA, a uništeni su dokumenti koji bi dali pravu sliku«, rekao je. Poimence je spomenuo 13 svećenika s područja današnje Riječke nadbiskupije i 19 iz Gospićko-senjske biskupije koji su ubijeni. Velika većina stradala je po direktivama komunističke ideologije. »Potrebno je zapravo spasiti povijest jer mnogo je toga bilo iskrivljeno. Na našem je naraštaju taj veliki zadatak spašavanja«, rekao je biskup Bogović.

    Tomislav Vuković govorio je o mučeničkoj sudbini sušačkog župnika Martina Bubnja, također istaknuvši kako je potrebno prevrjednovati povijest koju neki i danas negiraju. Naveo je točke iz optužnice Martinu Bubnju koje same govore o apsurdu njegove inkriminacije. Prvo što upada u oči je da je optužnica napisana u svibnju 1945., a svećenika su pogubili 27. travnja. Martin Bubanj imao je 47 godina kada su ga bacili u jamu Bezdan kod Kostrene, premda, navodi Vuković, postoje i drukčije teorije o njegovoj smrti.

    Na kraju susreta okupljenima se obratio i domaćin, riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić, poručivši: »Iako se ne smijemo stalno osvrtati jer moramo gledati naprijed, od prošlosti ne možemo niti bježati. S njom moramo krenuti naprijed kako bi nam korak u budućnosti bio sigurniji«.

    U živoj raspravi koja je uslijedila članovi katoličkih udruga istaknuli su kako se ne žele vraćati na poslijeratne podjele nego samo radi istine istaknuti one o kojima se šutjelo i lažno ih se optuživalo. Biskup Bogović zaključio je riječima koje vrjednuju svaku nevinu žrtvu. »Dakako da ne želimo reći da su samo partizani i četnici ubijali nevine. Bilo je nasilja i sa strane onih koju su za sebe govorili da su Hrvati i katolici. No, o tim se žrtvama nije moralo šutjeti i za njih dobro znamo. Mi tražimo istinu i o onima o kojima se nije smjelo govoriti, kako bi one koji su bili pravedni, oslobodili krivnje«, istaknuo je biskup Bogović.

     
     
     
     
     
    Komentari na članak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napišite komentar:
     
    Vaše ime:
    (obavezno)
    Vaša e-adresa:
    (obavezno)
    Komentar:
    Unesite riječ "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
     
    Google Translate
    Google-Translate-English Google-Translate-Deutsch Google-Translate-Italiano Google-Translate-Espanyol Google-Translate-Francais Google-Translate-Polski
     
    Powered by
     
    Vezane vijesti
     
     
    Subota, 15. studenoga 2008. | čitanja: 3336
     
     
     
     
     
     
     
    Nedjelja, 15. ožujka 2009. | čitanja: 2416
     
     
     
     
     
    Srijeda, 18. ožujka 2009. | čitanja: 2293
     
     
     
    Ponedjeljak, 30. ožujka 2009. | čitanja: 3448
     
     
     
    Utorak, 14. travnja 2009. | čitanja: 3810
     
     
     
    Nedjelja, 03. svibnja 2009. | čitanja: 3663
     
     
     
    Ponedjeljak, 11. svibnja 2009. | čitanja: 1778
     
     
     
     
     
     
    Najave
     
     
    14/09/2019. | 10.30
    Mjesto: Zrin