• Naslovnica
  • Uvod
  • Pobijeni
  • Odjek u puku
  • Povijesne
    okolnosti
  • Pronađeni
    predmeti
  • Događanja
  • Izdavaštvo
  • Stručna djela
  • Zaglavlje
  •  
    Utorak, 17. rujna 2019. |
     
    Prethodne vijesti
     
     
    Bile, 24. kolovoza 2019. (FENA) – Europski dan sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, pod pokroviteljstvom...
     
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 22. kolovoza 2019. (
     
     
     
     
    Bile, 19. kolovoza 2019. (Ivana Karačić) – Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i...
     
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 22. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 16. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Ovih dana u listu Hrvatsko slovo i na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 9. srpnja 2019. (Ivana Karačić) – Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 5. srpnja 2019. (Vicepostulatura) – U ožujku ove godine nastavljeni su radovi na obnovi ratnog skloništa. Na...
     
     
     
     
    BILE: OBILJEŽEN »EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE TOTALITARNIH REŽIMA«
     
    Ponedjeljak, 24. kolovoza 2015. | čitanja: 1339
    Pošalji članak e-poštom    Ispiši članak
     
     

    Bile, 24. kolovoza 2015. (R. I. / bljesak.info) – U organizaciji Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) BiH jučer je, 23. kolovoza, na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma.

    Uz više od 3.000 članova puka Božjega događaju su nazočili predstavnici Crkve u Hrvata, visoki dužnosnici HNS-a BiH, izaslanstvo HDZ-a RH, izaslanstvo CDU-a iz Njemačke, izaslanstvo HDZ-a iz Kanade, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života BiH te predsjedatelj predsjedništva BiH, predsjednik HNS-a BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

    Događaj se odvijao na lokalitetu Groblja mira koje se neprestano gradi. Do sada je izgrađena crkva od 130 m2, asfaltiran put u dužini 2,8 km te osposobljeno parkiralište. Od bitnih sadržaja ostaje još ograditi groblje, izgraditi kosturnicu gdje će biti položeni oni za koje se ne zna tko su i početi postavljati križeve s imenima i nadnevkom rođenja i smrti onih koji su pali za našu slobodu, a ne zna se gdje. Sama ideja nastala je na temelju rada Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te su se mnogi do sada u nju uključili.

    Sve je započelo sv. misom u 12.00 koju je predvodio don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, uz sumisništvo 6 svećenika. U svojoj je propovijedi između ostaloga naglasio važnost današnjega dana. »Ove godine dok je svijet obilježavao 70 godina od završetka Drugoga Svjetskog rata, a mi 20. obljetnicu od završetka Domovinskog rata, u povijesnim satovima, u osvrtima i komentarima, u podizanju spomen obilježja i polaganju vijenaca sjećali smo se svih kalvarija kroz koje je hrvatski narod prolazio«, kazao je između ostaloga don Željko Majić.

    Nakon sv. mise svirana je hrvatska himna i započeo je komemorativni dio ovoga događaja.

    Nazočnima se najprije obratio Ile Vrljić, pročelnik Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat. Naglasio je: »Sve je počelo prije dvije godine zanesenjaštvom nekolicine okupljenih oko ideje izgradnje jedinstvenog Memorijalnog centra za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata. Tu je ideju snažno podržao predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH, dr. Dragan Čović, tako da smo na današnji dan, prije dvije godine, na ovome mjestu, položili kamen temeljac. Nakon toga se krenulo u idejno projektiranje gdje smo došli do okvirnih površina i počeli prikupljati dokumentaciju za dodjelu zemljišta i uvjete gradnje, koju smo uspjeli kompletirati do konca šestog mjeseca ove godine, da bismo početkom sedmog mjeseca krenuli u izgradnju. Tada smo imali zamisao da ćemo biti jako zadovoljni ako uspijemo urediti prilazni put i izgraditi temelje ove kapelice, a danas na ovome mjestu vidite što smo sve napravili.« Na kraju se zahvalio svima onima koji su na bilo koji način pomogli pri izgradnji ovoga memorijalnog centra.

    Drugi govornik bio je fra Miljenko Stojić, dopredsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Poručio je: »Kroz ovih godinu dana prostor na kojem se nalazimo tako se promijenio, iako je izgledalo da će od svega obećanoga malo toga što biti. Međutim, upornost je urodila vidljivim plodom i hvala svima koji su u tome sudjelovali. Vjera je zaista čuvala i sačuvala naš narod. Svjedoči to i Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, na čelu s biskupom dr. Milom Bogovićem. Uporno, kao mi ovdje, brine se za istinu o našoj prošlosti. Trenutno popisuje pobijene Hrvate katolike u Drugom svjetskom ratu, poraću i u jugokomunističko vrijeme. Trebala je to uraditi hrvatska država, ali nije jer su na vlasti ili pri njoj opet pristalice propale jugokomunističke namisli. Kad Komisija završi svoj posao, između pobijenih izdvojit će one koje će moći predložiti Crkvi kao kandidate za mučeništvo. Mučeništvo je, naime, najveći znak pripadnosti svojoj vjeri. Slijedi primjer raspetog Isusa na križu i svjedoči da je istinu, slobodu, pravdu... jednostavno nemoguće uništiti. Nažalost država s obje strane granice ne dijeli ovakva razmišljanja. Njoj nije do istine o jugokomunističkom razdoblju. Zbog toga nam ne pomaže u svim ovim naporima. Ali pojedinci na svim razinama vlasti ipak se usuđuju pružiti svoju ruku. Hvala im na tome. Očekujemo i jaču ruku intelektualaca i medijskih djelatnika. Vrijeme je da se jugokomunističke magle konačno dignu nad našom domovinom. Hvala onima koji su to prepoznali i hvala unaprijed onima koji služe samo Bogu i svome hrvatskom narodu te će nam se pridružiti u godini pred nama.«

    U ime HDZ-a države Hrvatske nazočne je pozdravio Damir Jelić, njegov dopredsjednik. Poslao je pozdrave zajedništva u ime HDZ RH i predsjednika Tomislava Karamarka, kao njegov osobni izaslanik. »Mnoga se pitanja vezana uz žrtve postavljaju pred sve nas. Jedno od gorućih pitanja je razdvajaju li granice ili spajaju nacionalne korpuse. U našoj naciji 1.000 godina smo sanjali "Hrvatski san" hrvatske države, državotvornosti, toliko smo je krvavo platili da je nemoguće da na toj žrtvi ne živimo. Poruka i vama ovdje, poruka zajedništva iz Hrvatske, moramo biti jedno i zajedno i samo nas jedno može ujediniti, a to je i ovo zajedništvo danas koje ovdje svjedočimo«, kazao je Damir Jelić.

    Kao pokrovitelj ovoga događaja nazočnima se prigodnim riječima obratio dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a BiH, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedništva BiH. Dr. Čović se najprije zahvalio nazočnima koji su u velikom broju došli odati počast žrtvama na Bilima, posebno obiteljima žrtava totalitarnih režima. »Presretan sam što ovaj sat povijesti mi popunjavamo svojim malim doprinosom, mijenjajući ovaj mali krajolik, šaljući jasnu poruku hodočašću ovim žrtvama, poglavito hodočašća čovjeku, dobru čovjeka i hodočašće životu. Groblje mira šalje vrlo jasnu poruku svima nama, i zbog toga se veselim jer smo prepoznali tu potrebu obilježavajući Europski dan totalitarnih režima 23. kolovoza ovakvim jednim činom ovdje na Bilima. Ono što trebamo otrgnuti od zaborava jest svaka žrtva, svakog proteklog rata, i u tome se ne smijemo zagubiti u prošlosti nego gledati u budućnost.« Predsjednik Čović se posebno osvrnuo i na generale koji su u Haagu, poslavši jasnu poruku da ti ljudi i njihova žrtva nikada ne smiju biti zaboravljeni.

    Nakon govora uslijedilo je polaganje vijenaca. Vijence su položila izaslanstva HNS-a BiH predvođeno dr. Draganom Čovićem, HDZ-a RH predvođeno njezinim dopredsjednikom Damirom Jelićem te u ime komisije Savezne Republike Njemačke za nestale njemačke vojnike i u ime CDU-a Njemačke države Clarsen Ratz, osobni izaslanik dr. Dietera Kocha, člana Europskog parlamenta i dopredsjednika Odbora za promet i turizam Europske unije.

    Iz Kanade na poziv tajnika za iseljeništvo HDZ-a BiH i jednog od organizatora današnje komemoracije Nike Marušića stiglo je izaslanstvo HDZ-a Toronta predvođeno predsjednikom Markom Radočajem te je zapalilo svijeće za sve poginule i nestale hrvatske branitelje i civile iz Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

    Program je vodio Ante Bender, a između pojedinih točaka čitani su odlomci iz romana Medaljon Anite Martinac koji govore o komunističkom progonu ljudi iz ovog kraja i općenito hrvatskog naroda. Svojim pjevanjem sv. misu i komemoraciju obogatili su klapa »Studenac« iz Kruševa, glazbeni sastav »Brist« te pjevači Eva Čule, Stipe Gabrić i Karlo Milićević. Preko svojih radiovalova program je prenosila Radiopostaja Herceg Bosna, kao i mnoge lokalne radiopostaje.

    Nazočni su se još dugo zadržali u ugodnom razgovoru uz domjenak priređen prilozima nesebičnih dobročinitelja kojima su se organizatori od srca zahvalili.

     
     
     
     
     
    Komentari na članak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napišite komentar:
     
    Vaše ime:
    (obavezno)
    Vaša e-adresa:
    (obavezno)
    Komentar:
    Unesite riječ "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
     
    Google Translate
    Google-Translate-English Google-Translate-Deutsch Google-Translate-Italiano Google-Translate-Espanyol Google-Translate-Francais Google-Translate-Polski
     
    Powered by
     
    Vezane vijesti
     
     
    Četvrtak, 07. veljače 2008. | čitanja: 2433
     
     
     
    Nedjelja, 10. veljače 2008. | čitanja: 2325
     
     
     
    Četvrtak, 21. veljače 2008. | čitanja: 3339
     
     
     
    Srijeda, 13. svibnja 2009. | čitanja: 2700
     
     
     
     
     
    Četvrtak, 07. listopada 2010. | čitanja: 4207
     
     
     
    Ponedjeljak, 11. listopada 2010. | čitanja: 3079
     
     
     
    Utorak, 05. travnja 2011. | čitanja: 2753
     
     
     
    Ponedjeljak, 24. kolovoza 2015. | čitanja: 1595
     
     
     
    Ponedjeljak, 24. kolovoza 2015. | čitanja: 1339
     
     
     
    Četvrtak, 27. kolovoza 2015. | čitanja: 1398
     
     
     
     
    Najave