• Naslovnica
  • Uvod
  • Pobijeni
  • Odjek u puku
  • Povijesne
    okolnosti
  • Pronađeni
    predmeti
  • Događanja
  • Izdavaštvo
  • Stručna djela
  • Zaglavlje
  •  
    Petak, 17. studenoga 2017. |
     
    Prethodne vijesti
     
     
     
    Široki Brijeg, 29. listopada 2017. (Josipa Vukoja) – Danas, u nedjelju, održan je na Širokim Brijegu »IX. simpozij...
     
     
     
     
    Mostar, 26. listopada 2017. (
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 24. listopada 2017. (kta / kvrpp bih) – U...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 23. listopada 2017. (Josipa Vukoja) – U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na Širokom Brijegu u...
     
     
     
     
    Zagreb, 20. rujna 2017. (
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 19. rujna 2017. (Vicepostulatura) – Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 6. rujna 2017. (Josipa Vukoja) – U sklopu svog 7. posjeta Bosni i Hercegovini predsjednik Vlade države Hrvatske...
     
     
     
     
    Široki Brijeg, 1. rujna 2017. (Miljenko...
     
     
     
     
    BILE: HRVATSKI MIR, OPROST I SJEĆANJE – POKOPANO 111 ŽRTAVA DRUGOG SVJETSKOG RATA I PORAĆA
     
    Subota, 19. kolovoza 2017. | čitanja: 192
    Pošalji članak e-poštom    Ispiši članak
     
     

    Bile, 19. kolovoza 2017. (hrsvijet.net) – Već petu godinu zaredom danas je (subota najbliža Velikoj Gospi) obilježavajući Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima (23. kolovoza), služena sv. misa zadušnica na Groblju mira na Bilima kod Mostara. Nakon nje u novoizgrađenu kosturnicu pokopani su zemni ostatci 111 neidentificiranih žrtava Drugog svjetskoga rata i poraća.

    Sv. misu zadušnicu služio je provincijal hercegovačkih franjevaca dr. fra Miljenko Šteko uz sumisništvo don Željka Majića, fra Miljenka Stojića i drugih svećenika.

    »I nije slučajno da su baš Bile odabrane da budu tlo koje će u svojim stoljećima napaćenim njedrima prigrliti kosti žrtava, jer stoji na vjetrometini između Mostara, Goranaca, Bogodola, Mostarskog Graca, između Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije, čije je tlo natopljeno krvlju domoljuba koji su branili svoju vjeru i svoje hrvatsko tlo«, istaknuo je fra Miljenko Šteko tijekom propovijedi. »Zlo najčešće i najjače udara po onim nezaštićenim, ranjenim, slabim, onima koji ne mogu uzvratiti. Nasilje protiv nezaštićenih je povijesno najraširenija pojava nazočnosti zla u svijetu. Pogled u nedavnu prošlost, na režime poput nacističkoga, fašističkoga i komunističkog, pokazuje nevjerojatnu crtu izopačenosti ciljeva, metoda mučenja i ubijanja onih koji nisu mogli uzvratiti«, kazao je fra Miljenko. Dodao je kako se u dvadesetom stoljeću u ime suludih ideja oduzimao ljudski život, pa čak i ljudsko dostojanstvo u smrti, oduzimalo se pravo na pokop i pravo na spomen. »Šutnja je prekrivala zločin. Ovdje na spomen području na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života. Njegova je zadnja riječ. (...) Ovo groblje treba nam služiti kao opomena i odgovornost da čuvamo vlastiti život i život svojih bližnjih, kako se zla i zulumi povijesti nikada ne bi ponovili«, poručio je fra Miljenko Šteko.

    Nakon sv. mise zadušnice voditelj Odjela HNS-a BiH za Drugi svjetski i Domovinski rat general Ilija Vrljić u svom obraćanju zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli u izgradnji kompleksa Groblja mira, posebno ističući predsjedavajućeg Predsjedništva BIH Dragana Čovića, kao i načelnike općina u kojima rade povjerenstva za istraživanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća (potpuno volonterski). Spomenuo je i Ministarstvo financija BiH i FBiH, kao i druge institucije i gospodarstvenike koji su prepoznali i pomogli ovaj plemeniti cilj.

    »Kroz nemilosrdni jugokomunistički režim za hrvatski narod o ovim zločinima se nije smjelo govoriti a zločinci su sve činili kako bi te zločine zataškali. Svaki čovjek zavrjeđuje dostojanstven pokop i mjesto gdje će mu se zapaliti svijeća«, rekao je fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te dopredsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij i njezin povjerenik u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.

    U nemogućnosti odazvati se pozivu zbog službenog puta u Australiju, predsjednica države Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uputila je pismo i pozdrav svim sudionicima misnog slavlja i komemoracije, uz želju: »da i ovo spomen okupljanje bude snažan podsjetnik na istinu o velikim stradanjima hrvatskog naroda tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, s čvrstim uvjerenjem da su sve nevine žrtve ugrađene u pobjedu i slobodu koju smo ostvarili u Domovinskom ratu.«

    Izaslanik hrvatskog premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je suosjećanje te pozvao na utvrđivanje istine. U govoru je podsjetio i na riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana ističući da je vrijeme da se prestane s povijesnim krivotvorinama i izrazi počast žrtvama svih totalitarnih režima.

    Obred ukopa, koji je predvodio fra Miljenko Šteko, bio je potresan. U novoizgrađenu kosturnicu položeni su zemni ostatci 111 neidentificiranih žrtava Drugoga svjetskoga rata i poraća. Pobili su ih predstavnici totalitarnog jugokomunističkog režima bez suđenja i bacili ih u razne jame, škripine... Nerijetko su raseljene i prognane čitave obitelji ili i same bivale žrtvama, te ih nije imao tko ni identificirati niti tražiti.

    Uslijedio je komemorativni dio. Vijence su položili i zapalili svijeće predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović s najbližim suradnicima te s izaslanstvom države Hrvatske predvođeno Zvonkom Milasom, izaslanikom premijera Andreja Plenkovića, kao i Milijanom Brkićem, izaslanikom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

    Ovome dostojanstvenom obilježavanju Dana sjećanja za žrtve totalitarnih režima osim vjernog puka Božjeg, nazočili su brojni predstavnici hrvatskog naroda iz institucija vlasti, kulturnog života, gospodarstvenici i predstavnici brojnih udruga kako iz BiH tako i države Hrvatske. Sveukupno bijaše oko 4.000 nazočnih. Hvalevrijednoj inicijativi za poticanje mira, oprosta i sjećanja na žrtve jugokomunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, također su nazočili i predstavnici udruge Središta Hrvatskog svjetskog kongresa u BiH za istraživanje posljedica totalitarizama. Poduprli su gradnju Groblja mira, kao hrvatskog nacionalnog i međunarodnog spomen područja.

     
     
     
     
     
    Komentari na članak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napišite komentar:
     
    Vaše ime:
    (obavezno)
    Vaša e-adresa:
    (obavezno)
    Komentar:
    Unesite riječ "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
     
    Google Translate
    Google-Translate-English Google-Translate-Deutsch Google-Translate-Italiano Google-Translate-Espanyol Google-Translate-Francais Google-Translate-Polski
     
    Powered by
     
    Vezane vijesti
     
     
    Četvrtak, 07. veljače 2008. | čitanja: 1866
     
     
     
    Nedjelja, 10. veljače 2008. | čitanja: 1848
     
     
     
    Četvrtak, 21. veljače 2008. | čitanja: 2637
     
     
     
    Srijeda, 13. svibnja 2009. | čitanja: 2162
     
     
     
     
     
    Četvrtak, 07. listopada 2010. | čitanja: 3492
     
     
     
    Ponedjeljak, 11. listopada 2010. | čitanja: 2475
     
     
     
    Utorak, 05. travnja 2011. | čitanja: 2175
     
     
     
    Ponedjeljak, 24. kolovoza 2015. | čitanja: 909
     
     
     
    Ponedjeljak, 24. kolovoza 2015. | čitanja: 810
     
     
     
    Četvrtak, 27. kolovoza 2015. | čitanja: 950
     
     
     
     
    Najave
     
     
    15/12/2017. | 00.00
    Mjesto: Široki Brijeg