Huda jama, 5. ožujka 2009. (Hina) – Reakcije na otkriće više stotina mumificiranih žrtava i kostura u nekadašnjem rudniku Barbarin rov kod Laškoga pokazuju da je slovenska javnost danas mnogo osjetljivija na poratne zločine iz vremena komunizma, nego što je to bila prije deset godina, kada su otkrivene prve masovne grobnice iz poratnog razdoblja 1945., izjavio je u srijedu navečer za Slovensku televiziju dr. Jože Dežman, ravnatelj Muzeja novije povijesti u Ljubljani i voditelj državnog povjerenstva za žrtve poraća.
Dežman je rekao da je od utorka, kada je otkopan 15-metarski hodnik s nekoliko stotina ubijenih u Barbarinu rovu kod naselja Huda jama blizu Laškoga, primio mnogo poziva novinara, običnih ljudi i moguće rodbine žrtava.
U tom je pogledu psihološka situacija i želja da dođe do nacionalnog pomirenja i rekoncilijacije oko nedavne prošlosti među Slovencima mnogo izraženija nego prije desetak godina kad je slična masovna grobnica bila otkrivena kod Slovenj Gradeca, a kad takvih reakcija nije bilo, ocijenio je Dežman.
Do sada je takvih masovnih grobnica diljem Slovenije otkriveno više od 600. Podrijetlo i mogući identitet žrtava proučavat će se, kako je najavio Dežman, sljedećih dana. Još nije poznato radi li se o žrtvama s hrvatskog Križnog puta ili Slovencima – domobranima, ali činjenica da je u rovu nađeno mnogo vojničkih čizama svjedoči da je ipak većinom riječ o pripadnicima vojnih formacija, pojasnio je Dežman u emisiji »Odmevi« Slovenske televizije u srijedu na večer.
Istaknuo je da je riječ o groznom zločinu koji se želio prikriti, o čemu svjedoči da je ulaz u rov bio blokiran s 400 kubičnih metara betonskih i drvenih pregrada, te zemljanog materijala.
Vjeruje se da bi u još dvije neekshumirane jame u istom rudniku moglo biti i do tisuću ostataka žrtava, a Dežman će planove o tome što učiniti s masovnom grobnicom i kako je obilježiti, te o budućim istraživanjima govoriti u četvrtak na konferenciji za novinare, zajedno sa suradnicima koji su zadnjih 7 mjeseci radili na otkriću grobnice.
Među njima je, kako je pojasnio Dežman, i rudarski stručnjak Mehmedalija Alić koji je vodio rudarski dio ispitivanja. To je čovjek kojemu je u srebreničkom masakru 1995. ubijeno više članova obitelji, a poslije osamostaljenja Slovenije našao se i među »izbrisanima«, neslovencima koji nisu dobili slovensko državljanstvo, rekao je Dežman.
Dodao je da je završne radove na istraživanju Barbarinog rova omogućila sadašnja vlada Boruta Pahora.
