• Naslovnica
  • Uvod
  • Pobijeni
  • Odjek u puku
  • Povijesne
    okolnosti
  • Pronađeni
    predmeti
  • Događanja
  • Izdavaštvo
  • Stručna djela
  • Zaglavlje
  •  
    Utorak, 22. siječnja 2019. |
    Dokumenti
    Petak, 26. siječnja 2018.
     
    Utorak, 11. veljače 2014.
     
    Četvrtak, 06. prosinca 2012.
     
    Četvrtak, 06. prosinca 2012.
     
    Subota, 24. rujna 2011.
     
    Utorak, 26. srpnja 2011.
     
    Srijeda, 25. svibnja 2011.
     
    Ponedjeljak, 23. svibnja 2011.
     
    Ponedjeljak, 05. travnja 2010.
     
    Petak, 29. siječnja 2010.
     
    Četvrtak, 28. siječnja 2010.
     
    Četvrtak, 28. siječnja 2010.
     
    Srijeda, 27. siječnja 2010.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
    Nedjelja, 16. kolovoza 2009.
     
    Nedjelja, 16. kolovoza 2009.
     
    Nedjelja, 16. kolovoza 2009.
     
    Nedjelja, 16. kolovoza 2009.
     
    Nedjelja, 16. kolovoza 2009.
     
    Petak, 14. kolovoza 2009.
     
    Petak, 14. kolovoza 2009.
     
    Petak, 14. kolovoza 2009.
     
    Petak, 14. kolovoza 2009.
     
     
    Patnje hercegovačkih franjevaca
     
    Članci
    Utorak, 04. svibnja 2010.
     
     
    Javna glasila
    Subota, 14. kolovoza 2010.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
     
    Knjige
    Srijeda, 25. kolovoza 2010.
     
    Nedjelja, 15. kolovoza 2010.
     
    Nedjelja, 23. svibnja 2010.
     
    Srijeda, 27. siječnja 2010.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
     
    Poveznice
    Ponedjeljak, 11. svibnja 2015.
     
    Ponedjeljak, 01. veljače 2010.
     
    Utorak, 12. siječnja 2010.
     
    Utorak, 12. siječnja 2010.
     
    Petak, 08. siječnja 2010.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
     
    Filmovi
    Utorak, 11. listopada 2011.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
    Ponedjeljak, 28. prosinca 2009.
     
     
    Povjerenstva
    Ponedjeljak, 25. siječnja 2016.
     
    Petak, 30. siječnja 2015.
     
    Utorak, 11. veljače 2014.
     
    Utorak, 05. ožujka 2013.
     
    Utorak, 31. srpnja 2012.
     
    Utorak, 31. srpnja 2012.
     
     
     
    KNJIGE
     
    KNJIGE
     
    REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA O EUROPSKOJ SAVJESTI I TOTALITARIZMU
     
    Nedjelja, 16. kolovoza 2009. | Dokumenti
     

    Zagreb, 17. svibnja 2009. (http://www.hsp1861.hr/vijesti2009-4/30042009-1.html)
    Europski parlament,
    - S obzirom na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda,
    - S obzirom na Rezoluciju 260 (III) A od 9. prosinca 1948. o genocidu Generalne skupština Ujedinjenih naroda,
    - S obzirom na članke 6. i 7. iz Ugovora o Europskoj uniji,
    - S obzirom na Povelju o temeljnim pravima Europske unije,
    - S obzirom na Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/JHA od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih obrazaca i izraza rasizma i ksenofobije putem kaznenog prava (1),
    - S obzirom na Rezoluciju 1481 u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe od 26. siječnja 2006. o potrebi međunarodne osude za zločine totalitarnih komunističkih režima,
    - S obzirom na Deklaraciju Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza kao Europskog dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, koja je usvojena 23. rujna 2008. (2),
    - S obzirom na brojne prethodne odluke o demokraciji i poštivanju temeljnih prava i sloboda, uključujući i onu od 12. svibnja 2005. na 60. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata u Europi, 8. svibnja 1945. (3), od 23. listopada 2008. o komemoraciji Holodomora (4), te 15. siječnja 2009. o Srebrenici (5),
    - S obzirom na to da su povjerenstva Istina i Pravda osnovani u različitim dijelovima svijeta, pomogli onima koji su živjeli pod brojnim bivšim autoritarnim i totalitarnim režimima u prevladavanju njihovih razlika i postizanju pomirenja,
    - S obzirom na izjave predsjednika Europskog parlamenta i političke skupine od 4. srpnja 2006., 70 godina nakon što je general Franco izveo državni udar u Španjolskoj,
    - S obzirom na odredbu 103 (4) svojeg Poslovnika,
    A. budući da se povjesničari slažu da u potpunosti objektivna tumačenja povijesnih činjenica nisu moguća i da objektivni povijesni prikazi ne postoje, dok ipak, profesionalni povjesničari koriste alate za znanstveno istraživanje prošlosti, i pokušavaju biti nepristrani koliko je to moguće,
    B. budući da političko tijelo ili politička stranka ima monopol na interpretaciju povijesti, i takva tijela i stranke tvrde da ne mogu biti objektivni,
    C. budući da službena politička tumačenja povijesnih činjenica ne bi trebala biti nametnuta putem većinskih odluka parlamenata, jer parlament ne može donositi zakone o prošlosti,
    D. budući da je temeljni cilj procesa europskih integracija osigurati poštivanje temeljnih ljudskih prava i vladavine prava u budućnosti, dok su odgovarajući mehanizmi za postizanje ovog cilja navedeni u člancima 6 i 7 iz ugovora o Europskoj uniji,
    E. budući da nesporazumi povijesti mogu biti gorivo isključive politike i time potiču mržnju i rasizam,
    F. budući da sjećanja Europe na tragičnu prošlost moraju ostati živa, kako bi počast žrtvama i osuda počinitelja postavili temelje za pomirenje utemeljeno na istini i spomenu,
    G. budući da su milijuni žrtava deportirani, zatvarani, mučeni i ubijeni od strane totalitarnih i autoritarnih režima tijekom 20. stoljeća u Europi, dok se jedinstvenost Holokausta ipak mora priznati,
    H. budući da je dominantno povijesno iskustvo u Zapadnoj Europi nacizam, dok su srednja i istočna Europa doživjele i komunizam i nacizam, pa je razumijevanje unaprijeđeno u odnosu na dvostruko nasljeđe diktature od tih zemalja,
    I. budući da su od samog početka europske integracije bile odgovor na patnje koje su nanijela dva svjetska rata i nacistička tiranija koja je dovela do Holokausta i širenja nedemokratskih i totalitarnih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi, kao i način za prevladavanje duboke podjele i neprijateljstva u Europi kroz suradnju i integraciju te za okončanje rata i osiguravanje demokracije u Europi,
    J. budući da je proces europskih integracija bio uspješan te je sada doveo do Europske unije koja obuhvaća zemlje Srednje i Istočne Europe koje su živjele pod komunističkim režimima od kraja Drugog svjetskog rata do ranih 1990-ih, dok je ranije pridruživanje Grčke, Španjolske i Portugala, koji su trpjeli pod dugotrajnim fašističkim režimima, pomoglo osigurati demokraciju na jugu Europe,
    K. budući da Europa ne će biti ujedinjena, osim ako je u mogućnosti formirati zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam i fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe i iznese poštene i temeljite rasprave o njihovim zločinima u proteklom stoljeću,
    L. budući da će u 2009. ujedinjena Europa slaviti 20. obljetnicu raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i pada Berlinskog zida, koja bi trebala pružiti i mogućnost da se poveća svijest o prošlosti i da se prizna uloga demokratskih građanskih inicijativa, te biti poticaj da se ojača osjećaj zajedništva i kohezije,
    M. budući da je također važno zapamtiti one koji su se djelatno suprotstavili totalitarnoj vladavini i koji trebaju zauzeti svoje mjesto u svijesti Europljana kao junaci u totalitarnom razdoblju zbog njihove predanosti, vjernosti idealima, časti i hrabrosti,
    N. budući da je iz perspektive žrtava, nematerijalno, to što im je režim oduzeo slobode ili su mučeni i ubijeni iz bilo kojeg razloga,

    1. Izražava poštovanje svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi i odaje počast onima koji su se borili protiv tiranije i ugnjetavanja;

    2. Obnavlja svoju obvezu prema mirnoj i prosperitetnoj Europi utemeljenoj na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine zakona i poštovanja ljudskih prava;

    3. Naglašava važnost zadržavanja uspomena iz prošlosti živim, jer ne može biti pomirbe bez istine i sjećanja; ponovno potvrđuje svoj jedinstveni stav protiv svih totalitarnih vladavina bilo koje ideološke pozadine;

    4. Podsjeća da najnoviji zločini protiv čovječnosti i akti genocida u Europi su se još uvijek odvijali u srpnju 1995., te da je potrebna stalna budnost u borbi protiv nedemokratskih, ksenofobijskih, autoritarnih i totalitarnih ideja i tendencija;

    5. Naglašava da u cilju jačanja europske svijesti za zločine počinjene od strane totalitarnih i nedemokratskih režima, dokumentacija i izvještaji koji svjedoče o europskoj tegobnoj prošlosti moraju biti podržani, jer nema ni pomirenja bez sjećanja;

    6. Žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi, pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničen u nekim državama članicama; poziva za pravi napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije, iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe;

    7. Snažno i nedvosmisleno osuđuje sve zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih i autoritarnih režima; proteže na žrtve tih zločina i članove njihovih obitelji svoju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji;

    8. Izjavljuje da europska integracija kao model za mir i pomirenje predstavlja slobodan izbor po narodima Europe i obvezuje na zajedničku budućnost, te da Europska unija ima određenu odgovornost promicati i čuvati demokraciju, poštivanje ljudskih prava i vladavinu zakona, unutar i izvan Europske unije;

    9. Poziva Komisiju i države članice na daljnje napore da ojača nastava povijesti Europe i podvlači povijesno postignuće europske integracije i potpun kontrast između tragične prošlosti i miran i demokratski društveni poredak današnje Europske unije;

    10. Drži da je primjereno očuvanje povijesne memorije, opsežno revidiranje europske povijesti i da će europsko široko priznavanje svih povijesnih aspekata moderne Europe jačati europske integracije;

    11. Poziva na taj zaključak Vijeće i Komisiju za podršku i obranu aktivnosti nevladinih organizacija, kao što je Spomen u Ruskoj Federaciji, koji su djelatno sudjelovali u istraživanju i prikupljanju dokumenata vezanih za zločine počinjene tijekom staljinističkog razdoblja;

    12. Ponavlja svoju dosljednu podršku za jačanje međunarodne pravde;

    13. Poziva na uspostavljanje platforme za Europsko sjećanje i savjest i pružanje podrške za umrežavanje i suradnju među nacionalnim istraživačkim institutima specijaliziranim u predmetu totalitarne povijesti, kao i za stvaranje jednog pan-Europskog dokumentacijskog centra / memorijalnog za žrtve svih totalitarnih režima;

    14. Poziva na jačanje postojećih relevantnih financijskih instrumenata s ciljem pružanja podrške za profesionalno povijesno istraživanje o pitanjima gore navedenim;

    15. Poziva na proglašenje 23. kolovoza kao Europskog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, da se komemorira s dostojanstvom i nepristranošću;

    16. Uvjeren je da je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove;

    17. Upućuje predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji parlamenata država članica, vlada i parlamenata država kandidatkinja, vladama i parlamentima u zemljama povezanim s Europskom unijom, te vladama i parlamentima članovima Vijeća Europe.

    Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu (Resolution on European Conscience and Totalitarianism) prihvaćena je, nakon zajedničko prijedloga o rezoluciji (Joint Motion for a Resolution) od 30. ožujka 2009., nadnevka 2. travnja 2009., u Europskom parlamentu.